Pred užičku publiku izloženo je 13 slika, rađenih uljanim bojama, 11 crteža odnosno ilustracija pesme „Svatovi Nuka Novljanina“ za zbirku „Srpske narodne junačke pesme (sa slikama)“, kao i jedan primerak pomenute knjige.

Postavkom dominiraju portreti predsednika i akademika nekada Srpske kraljevske akademije, ali i drugih značajnih ličnosti za srpsko društvo u prvoj polovini dvadesetog veka. Portreti predsednika Akademije slikani su svedenije zbog oficijelne potrebe iz koje su nastali, dok su radovi Predićevih poznanika i prijatelja rađeni tehnikom spontanijih portreta.

Tokom trajanja izložbe posetioci mogu videti portrete Jovana Cvijića, Stojana Novakovića, Slobodana Jovanovića, Aleksandra Belića, Branislava Petronijevića, između ostalog. U nizu portretisanih muškaraca, izdvajaju se likovi dve žene, borkinje za ženska prava, vajarke Vuke Velimirović i naučnice Ksenije Atanasijević. Deo postavke je i jedan pejzaž, „Rano jutro sa moga balkona, Karaburma“, pogled iz umetnikovog ateljea, ali i ikona Sveti Dimitrije s obzirom da Predićev slikarski opus obuhvata i značajan broj ikona i etnografskih radova.
Direktor Gradske galerije Užice, Zoran V. Cvetić, istakao je da je ova izložba, pored značaja u estetskim dometima, bitna i zbog osoba koje je Predić zabeležio za večnost.

- Ova postavka nas istovremeno podseća na plejadu naših stvaralaca iz sveta nauke i umetnosti. Puko nabrajanje njihovih imena obuhvata najviše domete jedne epohe. Njihova dela su raznorodna i različitog karaktera, njihovi životi su ispunjeni različitim iskustvima, ali sve ih veže jedan prostor i jedan čovek, mesto u ateljeu Uroša Predića - rekao je Cvetić.
Većinu izloženih dela umetnik je za života poklonio ili zaveštao Srpskoj akademiji nauka i umetnosti (SANU) čiji je bio član, a oni su Gradskoj galeriji u Užicu ustupljeni iz umetničke zbirke, arhiva i biblioteke ove institucije.

Ova postavka Jelene Mežinski Milovanović u nešto većem obimu izložena je prvi put pre dve godine u Beogradu pod nazivom „Uroš Predić - Dostojanstvo svakidašnjice“, a kasnije, dela su izlagana i u Kragujevcu.
U ime autorke postavke i Srpske akademije nauka i umetnosti, izložbu je otvorio istoričar umetnosti prof. dr Igor Borozan, dopisni član SANU.

- Ima sam priliku tokom vođenja izložbe u Beogradu da kažem da mi sve te likove pamtimo onako kako ih je Predić naslikao. Oni se danas nalaze u raznim čitankama, udžbenicima, naučnim monografijama, katalozima izložbe, sve njih pamtimo možda ne čak i kako su stvarno izgledali nego onako kako ih je Predić video. On ih je video svojim surovim okom, psihološki verno, precizno, prikazujući njihov karakter, sa vrlo malo, kao što ćete videti, pratećih simbola i elemenata – rekao je Borozan.

Uroš Predić (Orlovat, 1857 - Beograd, 1953) jedan je od najznačajnijih predstavnika akademskog realizma u srpskoj likovnoj umetnosti. Njegov izraz formiran je na tradicionalnom klasicističkom i romantičarskom slikarstvu, a koristio je i iskustva plenerizma. Školovao se na Likovnoj akademiji u Beču. Još u mladosti njegov rad dobija priznanja, bio je tražen portretista, a jedno od njegovih najprepoznatljivijih dela je istorijske tematike, „Kosovka devojka“.

Prvi put samostalno izlaže u Građanskoj kasini u Beogradu 1888. godine. Jedan je od osnivača i dugogodišnji predsednik istaknutog Društva srpskih umetnika „Lada“. Dobitnik je mnogih odlikovanja i priznanja za svoj rad, među kojima se izdvaja bronzana medalja na Svetskoj izložbi u Parizu 1889. godine.
Dopisni član Srpskog učenog društva postao je 1884. godine, a po ukidanju ove institucije postaje član Srpske kraljevske akademije koja ju je nasledila. Njen stalni član je od 1910. godine.
Izložba „Uroš Predić i njegova dela u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti“ otvorena je za posete do 28. septembra.


Učitavanje komentara...