Aranđelovdan je praznik posvećen Svetom arhangelu Mihailu, vođi nebeske vojske i bestelesnih sila dobra koje su, prema hrišćanskom verovanju, učestvovale u stvaranju sveta. Smatra se borcem protiv zla i jeresi. Za pravoslane vernike, on je čuvar vere.
Na ikonama i freskama predstavljen je kao nebeski ratnik u vojničkoj opremi, sa mačem ili kopljem u ruci, dok je pod njegovim nogama zli duh okovan lancima.
Reč „arhangel“ potiče iz grčkog jezika. „Arhi“ označava glavnog ili prvog, dok je „angelos“ vesnik, odnosno anđeo.
Kult arhangela Mihaila javlja se u trećem veku i prvo se razvio u Frigiji. Praznik, Aranđelovdan, nastao je vek kasnije, u doba pape Silvestera Prvog i patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog. Po broju kuća koje Svetog arhangela Mihaila obeležavaju kao zaštitnika doma, druga je krsna slava u Srbiji.
Smatra se onim koji se pred Bogom moli za sve koji ga slave i zaštitnikom njihovih porodica i napretka. Takođe, bio je zaštitnik i loze Nemanjića.
Na ovaj praznik trebalo bi otići u crkvu i pomoliti se svom anđelu čuvaru. Verovanje je da se danas nebo otvara za molitve i da molitva izrečena iz duše i sa zahvalnošću, može doprineti ispunjenju i najvećih želja. Prema verovanju, treba se posebno moliti za zdravlje, ali i oprostiti onima koji nanose nepravdu.
Arhangel Mihailo predstavlja i čuvara pravde, te mu se, prema predanju, treba obratiti u trenucima nevolje i nepravde, kao i za pomoć onima koji stradaju.
Veruje se da arhangel posećuje bolesne i da njegov dolazak može nagovestiti ozdravljenje ili odlazak duše sa ovog sveta. Jedno od verovanja je i da ponekad silazi na zemlju prerušen u prosjaka ili putnika da bi ispitao ljudsku dobrotu i spremnost da se pomogne drugome.
Smatra se da kakvo vreme bude za Aranđelovdan, takvo će biti tokom cele zime i proleća.





Učitavanje komentara...